.

NAZIV RADA:

Sloboda

Ime i prezime: Huremović Alma, Obradović Ednana, Ostojić Nikola

Država: Bosna i Hercegovina

Grad:  Sarajevo

 

Kratka biografija:

 

Huremović Alma                                         e-mail: almaa.huremovic@gmail.com tel: +387(0)62 908-195  

Obradović Ednana                                       e-mail: ednana.o@hotmail.com tel: +387(0)61 547-497

Ostojić Nikola                                         e-mail: nikola.stoik@gmail.com tel: +387(0)62 157-768

 

Grad, država: Sarajevo, Bosna i Hercegovina

 

Huremović Alma rođena Donja Međiđa 28.05.1994. godine. Osnovu i srednju školu završila u Gračanici. Trenutno živi u Sarajevu, gdje je apsolvent na Arhitektonskom fakultetu.

 

Obradović Ednana rođena u Mostaru 18.12.1993. godine. Osnovnu i srednju školu završila u Sarajevu. Trenutno živi u Sarajevu, gdje je apsolvent na Arhitektonskom fakultetu.

 

Ostojić Nikola rođen u Sarajevu 07.03.1991. godine. Osnovnu i srednju školu završio u Sarajevu. Trenutno živi u Sarajevu, gdje je apsolvent na Arhitektonskom fakultetu.

Opis rada

Problematika ovog zadatka se svodi na dvije stavke: sudbina staze (kao fizičke strukture) i  sloboda prostora (tematika rada). Cilj je pronaći odgovor na ova dva problema.

 

Prva stavka koja govori o sudbini staze kao fizičke strukture može se odvijati u više pravaca. Kako bi došli do najoptimalnijeg rješenja razmatrani su neki od relevantnijih scenarija: rekonstrukcija, rušenje i konzervacija.

 

Rekonstrukcija

Do primjerne rekonstrukcije dolazi kad je građevina naglo uništena (u ovom slučaju u ratnim razaranjima) a postoje kulturne, duhovne, estetske ili druge potrebe da se ona obnovi u svom prvobitnom izgledu, te da se vrati prvobitna funkcija – bob staza. Pozitivne strane rekonstrukcije: dodatna vrsta rekreacije (uvođenje sporta bob), bila bi jedna od rijetkih staza na svijetu koji se koriste za ovaj sport (privlačenje stranih sportista). Negativne strane rekonstrukcije: finansije, nepostojanje prostora slobode.

 

Rušenje

Rušenju građevinskih objekata se pristupa zbog potrebe oslobađanja prostora za novu izgradnju ili korištenje tog prostora za druge namjene, zbog ruševnog stanja ili zbog neprikladne namjene. Pozitivne strane: oslobađanje prostora, uklanjanje opasne, ruševne i dotrajale fizičke strukture. Negativne strane: uništavanje memorije mjesta, uništavanje spomeničke vrijednosti građevine.

 

Konzervacija

Konzervacija predstavlja postupak zaštite i održavanja građevine u onakvom stanju kakvo je zatečeno in situ u datom trenutku, posebnim tehnikama zaštite materijala i konstrukcije, uz potrebne akcije konsolidacije i zamjenu pojedinih dijelova, zavisno od trajnosti materijala. Pozitivne strane konzervacije: potrebna zaštita zbog dotrajalosti konstrukcije, zaštita spomeničke vrijedosti građevine, očuvanje memorije mjesta.

 

Izabrana sudbina staze: KONZERVACIJA

 

Prepoznali smo historijsku važnost ove građevine, te s  obzirom na to zaključili smo da je zbog dotrajalosti konstrukcije, koju je potrebno sanirati i zaštiti, konzervacija najbolje rješenje. Konzervacija se postiže postavljanjem opne duž cijele staze koja štiti stazu od vanjskih utjecaja (spriječava dalje uništavanje), uz dodatnu higijensku sanaciju (čišćenje postojeće strukture). Ovim postupkom se naglašava važnost staze, jer sama opna kao instalacija u prostoru pruža korisniku intrigantno iskusktvo.



Druga stavka se odnosi na slobodu prostora i podstiče na razmišljanje o samom pojmu slobode. Postavlja se pitanje šta je to sloboda?

 

Postoje više vrsta slobode:

Sloboda kretanja /uvijek postoji ograničenje/

Sloboda stvaranja /uvijek postoji ograničenje/

Sloboda djelovanja /uvijek postoji ograničenje/

Sloboda misli /ne postoji ograničenje ukoliko nije izazvano/

 

Iz ovog zaključujemo da jedina sloboda koja je stvarna (jedina nema ograničenja) je sloboda misli, sa jednom opaskom: ukoliko nije izazvana vanjskim faktorima. Uzmimo za primjer čovjeka koji prolazi ulicom čija je misao  slobodna sve dok pored njega ne prođe automobil, ne proleti ptica, ili se pojavi bilo koji drugi vanjski faktor koji direktno narušava slobodu njegove misli. Što bi značilo da je potrebno stvoriti prostor koji bi bio zaštićen od vanjskih utjecaja, gdje bi misao bila slobodna. Ako bi se to ostvarilo, slobodu misli u ovom obliku bi mogli poistovjetiti sa pojmom slobode.

 

KONCEPT

 

HIPOTEZA: prostor slobode = sloboda misli koja zauzima mjesto u apstraktnom prostoru

 

RAZVOJ: da li je misao slobodna ako je nečin izazvana? – misao je narušena kada ista dobija vanjske inpute (svaki prostor utiče na misao zbog različitih inputa koje on nosi sa sobom, a koje misao percipira preko svakog čula - boravak na ulici, boravak u sobi, boravak u prirodi)

 

ZAKLJUČAK: sloboda misli bez vanjskih uticaja –formirati prostor koji nema vanjske inpute

 

RJEŠENJE:  Odgovor na dvije navedene problematike datog zadatka leži u postavljanju polutransparentne opne preko postojeće strukture – bob staze. Time se sve ono što je fizičko konzerviralo, a sve ono što je misaono oslobodilo.

 

GRAFICKI PRILOZI: